Ljudi koji žive u siromaštvu u budućnosti će radije izvoziti ribu nego je konzumirati, pokazuje WWF-ovo izvješće
ZAGREB– Novo izvješće WWF-a o budućnosti globalne opskrbe ribom zaključuje da si do 2050. godine milijuni ljudi u zemljama u razvoju neće biti u mogućnosti priuštiti ribu i proizvode iz ribarstva koji tim zajednicama trenutno predstavljaju glavni izvor hrane i proteina.
U izvješću “Proteini iz mora – Kako morsko ribarstvo utječe na globalnu sigurnost hrane do 2050. godine”, u produkciji znanstvenika sa Sveučilišta u Kielu u Njemačkoj, analiziralo se koliko se ribe može održivo uzeti iz mora do 2050. Analiza je nagovijestila da će se mnogi ljudi koji žive u siromaštvu radije odlučiti na izvoz ribe nego na njenu konzumaciju te neće moći pronaći alternativni izvor proteina.
“Ako međunarodna zajednica napravi značajna poboljšanja u upravljanju ribarstvom i očuvanju morskih staništa, mora i oceani bi mogli opskrbljivati svijet s dovoljno ribe sljedećih nekoliko desetljeća. Međutim loša vijest je da u svakom predviđenom scenariju riba najvjerojatnije neće završiti na tanjurima ljudi kojima je ona potrebna za opstanak“, ističe Danijel Kanski, stručnjak za ribarstvo WWF Adrije objašnjavajući da potrošnja ribe na sjeveru planeta ima sve značajniji utjecaj na životne uvjete ljudi u zemljama u razvoju.
Zemlje u razvoju već imaju važnu ulogu u opskrbi svjetskog tržišta proizvodima iz ribarstva. Oko 61 posto izvoza spomenutih proizvoda dolazi iz južnih zemalja. Istovremeno, u tim zemljama, ovisnost o morskoj ribi kao vitalnoj hrani i izvoru proteina puno je veća nego u razvijenim zemljama poput onih u Europi.
Prema predviđanjima znanstvenika, rastuća globalna potražnja za proizvodima iz ribarstva može se zadovoljiti samo ako se upravljanje globalnim ribarstvima znatno poboljša. “Preduvjet za održivo povećanje količine ulova je holistički pogled na morski ekosustav, kao i poboljšano, učinkovito i osnaženo upravljanje ribarstvom, čiji je cilj održavanje zdravih ribljih stokova. Svjetsko stanovništvo raste, a sukladno s time i potražnja za ribom. Ako nam se dogodi da imamo manje ribe za ulov, bit će to katastrofa za više od 800 milijuna ljudi koji ovise o ribi kao o ključnom izvoru hrane i prihoda”, kaže Kanski.
Kako je cilj Ujedinjenih naroda iskorijeniti glad u svijetu do 2030. godine, WWF poziva donosioce odluka da u svoje prioritete uvrste poboljšano upravljanje ribarstvom kao ključni dio akcijskog plana da se morski resursi osiguraju i budućim generacijama.
“Na mnogim razinama EU ulaže velike napore kako bi se unaprijedilo ribarstvo i osnažila borba protiv nezakonitog ribolova. Pozivamo europske čelnike da ostanu na tom putu ali da budu aktivniji”, naglasio je Kanski.
WWF također poziva i hrvatske potrošače da biraju održive proizvode iz ribarstva, koji su u skladu s WWF-ovim preporukama. Preporuke i savjeti kako odabrati baš takve proizvode mogu se pronaći na internetskoj stranici kojuribukupiti.org.
Bilješke za urednike:
Izvješće je objavljeno u sklopu WWF-ovog EU projekta Fish Forward (www.fishforward.eu). Cilj projekta je podizanje svijesti u 11 zemalja Europske unije o ekološkoj, socijalnoj i ekonomskoj održivosti proizvoda iz ribarstva kako bi se osigurala egzistencija zajednicama u zemljama u razvoju.
