Neželjeni ulov – tužna tema

Oko 40% ulova u ribarstvu diljem svijeta čine nenamjerno ulovljeni organizmi koji se uglavnom bacaju u umirućem ili mrtvom stanju nazad u more.

Riba koja završi na našem tanjuru često ima uznemirujuću prošlost. U ulovu se često nalaze ne samo željene vrste, nego i razni organizmi koje nismo htjeli uloviti, a nazivamo ih neželjen ulov ili prilov.

Svjetska statistika neželjenog ulova: organizmi slučajno ubijeni svake godine… [1]

• 300,000 malih kitova i dupina
• 250,000 ugroženih glavatih želva i kritično ugroženih sedmoprugih usminjača
• 300,000 morskih ptica, uključujući 17 vrsta albatrosa

Godišnje se ukupno nenamjerno ulovi 38 milijuna tona morskih organizama. To je 40% ukupnog svjetskog ulova u ribarstvu. Velike količine prilova bacaju se natrag u more kao smeće, u mrtvom, umirućem ili teško ozlijeđenom stanju ili se pak odlažu na kopnu. Za neke vrste omjer je čak i veći. Tako na primjer na jedan kilogram škampa u mreži, nalazi se između 5 i 20 kilograma neželjenog ulova. [2] Neselektivan komercijalni ribolov jedna je od najvećih prijetnji morskim organizmima. Ogromna količina otpada koja dovodi cijele vrste bliže izumiranju prijeti i opstanku samog ribolova te uništava osjetljiva morska staništa, a da ne govorimo koliko je uopće etično da žive organizme tretiramo kao otpad.

Mreže kojima je namjena zaplitanje ribe a koriste se diljem svijeta, spadaju među najopasnije ribolovne alate. Mreže u koje se riba zapliće često budu visine i do 30 metara te su postavljene ispod same površine mora ili su usidrene na morsko dno. Ribe određene veličine zapliću se u mrežu ali isto tako zapliću se i mnogi dupini i kitovi pa tako zarobljeni ne mogu izroniti na površinu da bi udahnuli zrak, te ugibaju u agoniji. U današnje vrijeme slučajan ulov je u stvari najveća prijetnja ugroženim morskim sisavcima. Samo u Pakistanu godišnje strada 1,200 dupina u ribolovu na tune s mrežama za zaplitanje.[3]

Međutim, to ne mora biti tako – postoje mnoge prihvatljive metode ribolova, koje značajno smanjuju prilov: mreže sa izlazima za kornjače, posebni modeli udica koji onemogućuju ulov kornjača ili upotreba mirisnih repelenata koji odbijaju morske pse od udica na parangalima. Ovo su samo neki od primjera selektivnih ribolovnih metoda koje značajno smanjuju prilov.

Održiv ribolov ne znači samo uloviti onu količinu ciljane vrste koja ne ugrožava stok. To također podrazumijeva izbjegavanje neželjenog ulova kako bi se završilo ovo tužno poglavlje o našem odnosu prema morskim organizmima.