Zašto su održivi proizvodi iz ribarstva dobri za okoliš?

Održivi način upravljanja ribarstvom, morska zaštićena područja i selektivni ribolovni alati imaju veliki pozitivni učinak na more i ljude koji o moru ovise.

Danijel Kanski

voditelj morskog programa, WWF Adria

Vrste i staništa u velikoj su opasnosti

Velika morska prostranstva stoljećima su bila smatrana neiscrpnim izvorom ribe i ostalih proizvoda iz ribarstva. Danas znamo da je više od 58% ribljih stokova prelovljeno ( 31%) ili se lovi do maksimalnih granica. [1]

Neke vrste poput plavoperajne pacifičke tune, na rubu su kolapsa. [2] Destruktivne ribolovne prakse mogu naštetiti staništima i morskim ekosustavima, ribarskim zajednicama i raznolikosti morskih vrsta. Zbog pretjeranog izlova i uništavanja staništa, riblji stokovi nemaju se vremena ni prostora obnoviti.

Prilov ubija

Prilov ili slučaj ulov je nenamjerni ulov morskih vrsta koje nisu ciljana lovina i često se ne koristi u konzumne svrhe već se odbacuje. Procjenjeno je da čak 40% ulova čini prilov [4]. Morske vrste poput kitova, dupina i kornjača nisu ciljani ulov u ribarstvu, ali na žalost vrlo često stradavaju kao prilov. Smrtnost i povreda tih životinja potpuno je bespotrebna i veliki je problem. Metode ublažavanja i izbjegavanja prilova mogu uvelike popraviti ovaj negativan trend.

Neodgovorna akvakultura

Neodgovorna akvakultura ima mnoge negativne učinke na prirodu i vrste. U nekim priobalnim regijama, npr. šume mangrova ( koje su ključno mjesto za mrijest mnogim vrstama) uništene su zbog gradnje farmi za uzgoj ribe. Nadalje, neodgovorna akvakultura doprinosi i prelovu jer se lovi ogromna količina ribe kako bi se njome hranila riba koja se uzgaja na farmama. Upravo takve prakse povećavaju pritisak na riblji stok, umjesto da ga smanjuju. Odgovorna akvakultura pomaže u smanjenju ribolovnog pritiska na riblje stokove i prirodna staništa.

Zdrava mora i oceani donose velike dobrobiti ljudima

Rastuća populacija ljudi, brzi razvoj obalnih područja, loše upravljanje ribarstvom, ekspanzija akvakulture i slabo razumjevanje gospodarske važnosti priobalnih resursa, rezultiralo je mnogim problemima za morske ekosustave i ljude koji o njima ovise. [5]

Očuvana morska staništa i stabilni riblji stokovi od presudne su važnosti za lokalne zajednice i priobalni ribolov.

3 činjenice u vezi proizvoda iz ribarstva i okoliša

činjenica #1

  • 50%

U današnje vrijeme, svaka druga riba koju konzumiramo dolazi iz akvakulture. [6] Potrebne su hitne promjene u sektoru akvakulture, odnosno prelazak na odgovorne prakse upravljanja farmama ribe.

činjenica #2

Procjenjuje se da više od 300,000 kitova i dupina svake godine ugine zbog zaplitanja u ribarsku opremu[7]. Potrebno je okrenuti se održivim ribolovnim praksama i alatima te tako umanjiti opasnost koja prijeti mnogim morskim vrstama.

činjenica #3

  • 90%

WWF je proveo jedinstven projekt u kojem je tijekom četiri godine više od 1300 ribara sudjelovalo u pokusnom testiranju kružnih (cirkularnih) udica, umjesto uobičajenih udica J oblika a rezultati su bili iznenađujući. Prilov kornjača smanjio se za 90%!

OK, ali što točno ja mogu napraviti?

Što više ljudi bira i kupuje održive proizvode iz ribarstva, to će naša mora, jezera i rijeke biti zdraviji. Obnovljen i održavan okoliš u konačnici pogoduje ljudima i planetu.

Danijel Kanski

voditelj morskog programa, WWF Adria

[1] FAO (Food and Agriculture Organization of the United Nations). The State of World Fisheries and Aquaculture 2016. Rome. Page 5. http://www.fao.org/fishery/sofia/en
[2] International Committee for Tuna and Tuna-like Species in the Northern Pacific. Stock Assessment of Bluefin Tuna in the Pacific Ocean. http://isc.fra.go.jp/pdf/2014_Intercessional/Annex4_Pacific_Bluefin_Assmt_Report_2014-June1-Final-Posting.pdf
[3] Jennings, S. & Kaiser, M.J. (1998) The effects of fishing on marine ecosystems. Advances in Marine Biology, 34, 201–352.
[4] DAVIES RWD, et al. Defining and estimating global marine fisheries bycatch. Marine Policy (2009). http://wwf.panda.org/about_our_earth/blue_planet/publications/?160861/Defining-and-estimating-global-marine-fisheries-bycatch
[5] FAO (Food and Agriculture Organization of the United Nations). The State of World Fisheries and Aquaculture 2016. Rome. Page 91. http://www.fao.org/fishery/sofia/en
[6] Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO). The State of World Fisheries and Aquaculture 2014. Rome. Page III. http://www.fao.org/3/a-i3720e.pdf
[7] Russell Leaper and Susannah Calderan (2018) Review of methods used to reduce risks of cetaceans bycatch and entanglement CMS technical series pub N°38 http://d2ouvy59p0dg6k.cloudfront.net/downloads/cms_report_042918_web_pages.pdf
[8] WWF Article. Fishing Technology That’s Letting Turtles Off the Hook. Bycatch Initiative: Eastern Pacific Programme.
http://wwf.panda.org/who_we_are/wwf_offices/peru/?143981/Fishing-Technology-Thats-Letting-Turtles-Off-the-Hook

Share This