Zašto su održivi proizvodi iz ribarstva dobri za gospodarstvo?

Da je ocean gospodarski subjekt, bio bi jedan od sedam najvećih u svijetu. Održiva uporaba vrijednih morskih resursa preduvjet je da se očuvaju i kreiraju održivi poslovi u sektoru ribarstva.

Danijel Kanski

voditelj morskog programa, WWF Adria

Isplati se razmišljati

Riba i proizvodi iz ribarstva roba su kojom se međunarodno najviše trguje. Ribarstvo i akvakultura doprinose  razvoju gospodarstva i standarda. Industrija ribarstva dugoročno može biti isplativa jedino ako se sada odreknemo kratkoročnog profita. Put održivosti obavezan je jer donosi stabilnu budućnost svima, što nije slučaj kod kratkoročne gramzivosti.

Održivo ne znači nužno manje

Održivi ribolov ne znači nužno loviti manje ribe. Radi se o lovu “određene” ribe u granicama koje taj stok može podnjeti, dok se istovremeno pazi na to da se ne ugrozi druga vrsta. Održivo ribarstvo podrazumijeva također korištenje ribarske opreme i tehnika kojima nije cilj uloviti sve što pliva. Dugoročno očuvanje vrijednih morskh resursa osnova je ekonomskog napretka.

Neiskorišteni potencijal

Održivo upravljanje morskim ribljim stokovima može značajno uvećati profit. Stručnjaci procjenjuju do sada ne iskorišteni potencijal od skoro 83 milijardi USD. [1] Bolje upravljanje može pomoći u oporavku ribljeg stoka i rezultirati boljom kvalitetom ulovljenje ribe.

Borba protiv ilegalnog ribolova

Ilegalni ribolov šesti je najveći globalni kriminal čija godišnja vrijednost iznosi 36,6 milijardi USD. [2] Ilegalni ribol često je povezan i s kršenjem ljudskih prava zbog nehumanih radnih uvjeta.

Potražnja pokreće promjene

Osim vlade i politike, upravo korporativni sektor i kupci imaju moć odlučiti o budućnosti ribarstva i akvakulture. Povećana potražnja za održivim proizvodima iz ribarstva pokreće potrebu za više održivih ribarstava i odgovornih akvakultura. Odabirom održivih proizvoda iz ribartsva i ti možeš pomoći osigurati hranu za sve brže rastuću ljudsku populaciju i bolje radne uvjete zaposlenima u ribarskoj industriji.

3 činjenice u vezi proizvoda iz ribarstva i gospodarstva

Činjenica #1

Gospodarska vrijednost obalnog i morskog okoliša procjenjuje se na 2,5 trilijuna svake godine.

Činjenica #2

1. SAD, 2. Kina, 3. Japan, 4. Njemačka, 5. Francuska, 6. UK, 7. Ocean, 8. Brazil, 9. Italija, 10. Rusija

Kada bi mora i oceani unovčili svoje resurse, to bi iznosilo vrijednost poput sedmog najvećeg gospodarstva na svijetu. [4]

Činjenica #3

  • 23%

EU je najveći uvoznik proizvoda iz ribarstva na svijetu. Čak 23% ribe kojom se globalno trguje uvozi se u EU. [5] Pola od tog uvoza dolazi iz zemalja u razvoju, što ukupno čini 61% globalnog izvoza. [6]

OK, ali što ja mogu napraviti?

Potražnja za tunom u Europi koja dolazi iz održivih izvora, omogućila je bolje životne uvjete više od 6,000 ribara dok je istovremeno pomogla očuvati stok. Biraj tunu iz održivih oizvora!

Joann Binondo

voditelj morskog programa, WWF Filipini

[1] World Bank Group. 2015. The Sunken Billions Revisited. Progress and Challenges in Global Marine Fisheries. Page 2-3.
http://www.worldbank.org/content/dam/Worldbank/Topics/Environment/Sunken%20Billions%20Revisited-web-2.pdf
[2] Global Financial Integrity. 2017. Transnational Crime and the Developing World. http://www.gfintegrity.org/report/transnational-crime-and-the-developing-world/
[3] Chantavanich et al 2016. Under the shadow: Forced labour among sea fishers in Thailand. Marine Policy 68:1-7
[4] Hoegh-Guldberg, O. et al. 2015. Reviving the Ocean Economy: the case for action – 2015. WWF International, Gland, Switzerland. Geneva. Page 12.http://wwf.panda.org/wwf_news/?244770/Ocean-wealth-valued-at-US24-trillion-but-sinking-fast
[5] EUMOFA (European Market Observatory for Fisheries and Aquaculture Products). The EU Fish Market. 2014 Edition. Page 1.
http://www.eumofa.eu/documents/guest/Yearly%20Highlights/The%20EU%20fish%20market_EN.pdf
[6] Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO).www.fao.org/news/story/en/item/214442/icode

Share This